jbga, kako to uvek biva sa jeftinom i vrlo ograničenom kamericom, snimaka smo uspeli na’vatati do asje bakić (negde oko pola maratona). i naravno, nijedna baterija ne može izdržati tu snagu asje bakić, mora da pukne:) ali smo vraški maratonisali tu sajamsku subotu, svih pet sati, molim lepo. jeste da se na kraju malo publika raspala i otišla u kupovinu knjiga, no sam maratonski događaj je zaslužio da dobije vrhunski broj zvezdica po kvalitetu! naravno, takvim su ga načinili*e svi maratonci*ke koji su tog dana poetski gimnasticirali, i bili su SJAJNI! nikad više ni na jednom poetskom mestu eksperimenta (to je zbilja ovde retko) i nikad više kvaliteta na okupu. hvala dubravki đurić koja je napravila apsolutno fantastičan poetsko-oralni eksperiment, hvala slobodanu tišmi na odličnom poetskom ekscesu, hvala danici pavlović na sjajnim pesmama i čitanjima, hvala vladimiru stojniću na novim, eksperimentalnim pesmama, hvala nenadu glišiću na neverovatnoj čitalačkoj harizmi i odličnim angažovanim pesmama (kao i pevanju, comrade, ipak odlično i pevaš:)), hvala ani zekonji koja je došla čak bolesna i eksperimentisala sa čitanjem uz muziku na svoje odlične textove, hvala dejanu čančareviću na uvek fantastičnim antizajebantskim pesmama, hvala nemanji arsoviću na lirskom momentu, hvala branislavu oblučaru koji je došao iz zagreba i čitao nam svoje mačko-sjajne pesme, hvala ivanu šamiji koji je također došao iz zagreba i predstavio nam se sa sjajnim refleksivnim pesmama, hvala vladimiru kopiclu koji je publiku već oduševio sa najsimpatičnojom najavom, kao i sjajnim narativima, hvala bojanu samsonu što je bez papira govorio tolike svoje odlične poetske hitove, hvala vladmiru palibrku, neumornom borcu protiv prenemaganja, hvala sari radojković i luki kurjački na predstavljanju njihovog intertekstualnog eksperimenta, hvala der kosmonautu i termitovoj protozoi što su pojačali ton bunta, hvala tanji marković na uvek sjajnim kolažima, hvala tamari šuškić na fantazmatskim textovima, hvala minji bogavac, najboljoj slemerki u srbiji i šire – koja je (sa uvek neverovatnom energijom) obojila situaciju, hvala marjanu čakareviću na fraktalnim textovima, hvala nikoli oravcu na misaonim pesmama i dužini čitanja, hvala marku paunoviću na složenom eksperimentu uz muzičku podlogu (pravo otkriće na sceni!), hvala dragani mladenović na uvek zanimljiivim textovima, hvala ivani sarić na sjajnim dekonstrukcijama, hvala nenadjebivoj asji bakić što je došla iz zagreba i pružila nam to zadovoljstvo da je slušamo (njezine pesme skoro sve znamo napamet, pa ih je publika lako i naručivala:), hvala joj što nam je čitala i sjajnu poeziju ane brnardić (koja nije uspela da dođe), hvala milanu jovoviću koji nam se predstavio kroz svoju prvu zbirku, hvala mileni stefanović, dragani despotović, ivani sarić i maji solar što su tako jebozovno LILITirale lazu kostić (koji bi se sasvim sigurno zaljubio u njih da je to čuo) i hvala i onom rusu koji se pojavio, a zaboravila sam mu ime, i koji nas je lepo uspavao na omamljujućem ruskom, hvala emini marovac, dragani nikolić, dragani dubljević, vladimiru stojniću i jeleni milinković, i ekipi iz BAILOUTa na sjajnim video radovima. i hvala vladislavi petković gordić na ideji i inicijativi da se organizuje poetski maraton.
i nakon ove panegiričarske gimnastike, jedan predlog za buduće organizacije maratona na sajmu. pošto nisam posetiteljka sajma i ne poznajem dobro prostor, ne znam gde bi to bilo ubuduće najbolje izvesti, ali predlažem da svakako ne bude na istom mestu. koliko sam uspela da šmeknem, taj donji deo hale 2 je namenjem tematskim događajima, i kao npr. fiktivnoj posetiteljki sajma, verujem da mi ne bi palo na pamet da siđem dole i vidim šta ima, ukoliko ne bih znala da se tamo nešto događa. dakle, mislim da bi bilo bolje organizirati maraton u prostoru koji je prolazan i pun gužve. za ovu priliku to je čak moglo da bude i vani, jer je bilo toplo i divno. maratonska javna čitanja ipak zahtevaju protok, fluks, jer niko normalan (osim nas nekoliko nenormalnih:)) neće sedeti svih 5 sati na istom mestu i ispratiti sve to, a ostali neće prolaziti učestalo, jer je samo to mesto bez gužve. a maratonu treba gužva. eto to. i pored svega, kad sam čula šta se sve konzervativno događalo pored hale pekić i koliko zastrašujućih stvari je bilo na sajamskom mestu, neverovatno je da se ovakav eksperiment tamo dogodio. sa toliko buntovnih poruka. e, to je baš za rušenje svih maratonsko-poetskih rekorda.



♥
fina ste vi deca…
SJAJNO! BILO JE EKSTRA ZANIMLJIVO…